In Kultura, Lifestyle, Muzika, Umetnost

Sa otvaranja pariske katedrale Notr Dam dobeogradskog Sava centra stiže originalni mjuzikl“Notre Dame de Paris / Zvonar Bogorodičine crkve”

110 Views Be first to comment

Legendarni originalni mjuzikl “Notre Dame de Paris” dolazi u Srbiju po prvi put, od 14.
do 17. februara 2025, u Sava centar u Beogradu sa pet izvođenja (četiri izvođenja su u
20.00, a izvođenje 15. februara ima dodatni termin u 15.00).
Ulaznice se mogu nabaviti na Ticket Vision prodajnim mestima i onlajn na sajtu http://tickets.rs



Na dugo očekivanoj svečanoj ceremoniji ponovnog otvaranja čuvene pariske katedrale Notr
Dam 7. decembra 2024, umetnica Hiba Tavadži izvela je pesme Esmeralde iz mjuzikla
„Notre Dame de Paris“, koji će srpska publika imati prilike da čuje u februaru.
Publika u našoj zemlji moći će da uživa u čuvenim pesmama „Belle“, „Danse mon
Esmeralda“, „Le temps des cathédrales“ u ovom originalnom francuskom mjuziklu.
U februaru 2016. godine najavljeno je da će autori oživeti originalnu verziju mjuzikla “Notre
Dame de Paris”. Svetska premijera je održana na jesen te godine u Parizu. Predstava je
doživela ogroman uspeh: mjuzikl se igrao osam nedelja uzastopno, a karte su bile
rasprodate mesecima pre premijere. Trenutno, ovaj mjuzikl ima preko 15 miliona
oduševljenih gledalaca.


„Notre Dame de Paris“ je sjajan primer neviđenog uspeha francuskog mjuzikla u svetu. Po
broju prodatih karata u prvoj godini izvođenja, ova francuska verzija mjuzikla je ušla u
Ginisovu knjigu rekorda, a legendarna „Belle“ je proglašena za najbolju pesmu 20. veka
u Francuskoj.
„Notre Dame de Paris“ je čuveni franko-kanadski mjuzikl Rikarda Kočantea i Lika
Plamondona, osmišljen prema romanu Viktora Igoa „Zvonar Bogorodičine crkve“. Premijera je održana u Parizu 1998. godine, nakon čega je predstavu videlo više miliona ljudi u raznim
zemljama sveta. Tokom 20 godina postojanja mjuzikla, prodato je više od 11 miliona
primeraka nosača zvuka, odigrano više od 5000 predstava u 20 zemalja. Predstava je
izvedena na 9 jezika!


Originalna verzija mjuzikla obuhvata 200 tona scenografije, koja se prevozi u 7 šlepera.
Dugoočekivana francuska verzija mjuzikla biće predstavljena srpskoj publici, a najbolji
umetnici i plesači odabrani su iz različitih zemalja sveta. Elaida Dani, zvezda u usponu,
pobednica prve sezone takmičenja Glasa Italije (The Voice of Italy), tumači Esmeraldu.
Ulogu Kvazimoda izveo je Anđelo Del Vekjo, koji je ranije igrao čuvenog grbavca na
engleskom i italijanskom jeziku. U ulozi Frola zablistao je legendarni Daniel Lavoa, zvezda
kanadske scene, poznat po izvođenju ove uloge u prvoj postavci. Reditelj i koreograf
obnovljene verzije mjuzikla je Žil Mahju, poznat po svojim postavkama u Kanadi i
inostranstvu.

Autor libreta, Lik Plamondon, jedan od najpoznatijih libretista i tekstopisaca na francuskom
jeziku. Nakon što je video mjuzikl „Kosa“ na Brodveju 1969. godine, Plamondon je shvatio
da je njegov poziv muzičko pozorište. 1978. godine Lik Plamondon je izdao svoj prvi mjuzikl
„Starmania,“ koji mu je doneo četiri “Feliks” nagrade. Rad na predstavi „Sand i romantičari“
imao je poseban značaj: upravo tokom njenog stvaranja nastao je kreativni duo Lik
Plamondon i Rikardo Kočante, koji je 1998. godine oduševio Francusku, a zatim i ceo svet,
mjuziklom „Notre Dame de Paris.“ Lik Plamondon je nastavio da piše tekstove.
Kompozitor Rikardo Kočante u mladosti se zainteresovao za operu i klasičnu muziku.
Ubrzo, Rikardo je predvodio svoju grupu „The Nations“, a u slobodno vreme počeo je
samostalno da uči sviranje klavira. Nakon nekoliko godina eksperimentisanja, Kočante je
počeo rad na svom prvom solo albumu, koji je snimljen 1972. godine u Italiji, a 1994. godine
izdao je album „Greatest Hits“ — zbirku više od dvadeset godina rada. Album „Instant
present“, izdat 1995. godine, bio je kreacija Kočantea i Plamondona. Vrhunac njihove
saradnje je nesumnjivo mjuzikl po romanu Viktora Igoa „Notre Dame de Paris / Zvonar
Bogorodičine crkve“.

Continue Reading

by preduzetnicanadelu

Share

In Bioskop, Kultura, Umetnost

Raskošna opera iz Londona HOFMANOVE PRIČE u prenosu uživo u CineStar bioskopima

119 Views Be first to comment

Početak 2025. godine obeležava raskošno izvođenje opere iz Londona, „Hofmanove priče“, u
izvođenju čuvenog „Royal Ballet & Opera” (Royal Opera House) 15. januara u 19.30 u
CineStar bioskopima u Beogradu i Novom Sadu.
Publiku u prenosu uživo očekuju četiri
Ofenbahove priče sa izuzetnim izvođačima, scenografijom i raskošnim kostimima, u režiji
Damiana Mikjeleta, dobitnika nagrade Lorens Olivije.

Huan Diego Florez predvodi fantastičnu umetničku ekipu u ovoj Ofenbahovoj operi. Kroz
izmaglicu godina, pesnik se priseća žena koje je voleo. Ali kada su u pitanju stvari srca, ništa
nije onako kako se čini. Pogotovo kada je sam đavo umešan… Vraćajući se školskim danima,
Hofman proživljava svoju romansu iz detinjstva sa Olimpijom, uzornom studentkinjom u
svakom smislu. Propala ljubav prati ga u odraslo doba, gde mu je prerano oduzeta plesačica
Antonija. U međuvremenu, senzualna kurtizana Đulijeta ima svoj tajni plan. Kako se
pamćenje i mašta zamagljuju, hoće li Hofman pronaći zagonetnu Stelu pre nego što bude
prekasno?

Ofenbahovo najpoznatije muzičko delo je možda „Kan-kan“, ali „Hofmanove priče“ imaju
svoj priličan udeo popularnih melodija, uključujući uzbudljivu „Barkarolu“. Olimpijina
„Pesma lutke“ je blistavo predstavljanje sopranskog glasa u njegovom najraskošnijem
obliku. U originalnom operskom libretu, ona je živa lutka kojoj tokom svoje pesme ponestaje
snage, i potrebno joj je ‘navijanje’ da bi nastavila sa izvođenjem.

Više detalja dostupno je na linku: https://cinestarcinemas.rs/novi-sad-big/hofmanove- price/5716
Facebook: CineStarCinemasSrbija https://www.facebook.com/CineStarCinemasSrbija
Instagram: @cinestarcinemas_rs https://www.instagram.com/stories/cinestarcinemas_rs/
TikTok: @cinestarcinemas_rs

Continue Reading

by preduzetnicanadelu

Share

In Muzika, Umetnost

Muzika iz „Gospodara prstenova“ uživo na koncertu Lords of the Sound 24. februara u MTS Dvorani

83 Views Be first to comment

Svi ljubitelji „Gospodara prstenova“ imaće priliku da uživo čuju muziku iz ove poznate
filmske franšize na simfonijskom spektaklu “Lord of the Rings in concert” 24. februara 2025. u 20.00 u MTS Dvorani u izvođenju originalnog orkestra Lords of the Sound.
Ulaznice su dostupne na blagajnama MTS Dvorane i Ticket Visiona, kao i onlajn na
tickets.rs.

Orkestar Lords of the Sound izvešće najbolje kompozicije “Gospodara prstenova”, od vedrih
hobitskih melodija do mračnih zvukova Mordora i lirske muzike vilenjaka, ali u snažnim,
novim simfonijskim aranžmanima. Pored toga, koncert će sve oduševiti jedinstvenim
svetlosnim efektima, ekskluzivnim kostimima i dekoracijom u stilu „Gospodara prstenova“,
kao i vokalnim solistima nagrađivanim za svoj izuzetan talenat.
Svi ljubitelji filmske muzike dobrodošli su na dvosatno muzičko putovanje i uživanje u pravoj
magiji „Gospodara prstenova“ uz simfonijski orkestar.

Čiuveni Džon Ronald Ruel Tolkin stekao je svetsku slavu svojim ciklusom romana
„Gospodar prstenova“. Ceo svoj život posvetio je čudesnom carstvu Srednje zemlje.
Njegovo remek-delo inspirisalo je Hauarda Šora da stvori muzičko remek delo, što mu je
donelo najviša priznanja muzičkih kritičara i obožavanje vernih slušalaca širom sveta.
Orkestar Lords of the Sound oduvek je sa ljubavlju izvodio epske muzičke kompozicije i
oduševljavao evropsku publiku energičnim i nezaboravnim koncertima. Oni su poznati po
tome što na originalan način izvode muziku najpoznatijih filmskih kompozitora kao što su
Hans Cimer, Ramin Džavadi, Klaus Badelt, Džejms Hauard i drugi.

“Lord of the Rings in concert” – muzika iz „Gospodara prstenova“ 24. februara 2025.
u 20.00 u MTS Dvorani u izvođenju originalnog orkestra Lords of the Sound.

Continue Reading

by preduzetnicanadelu

Share

In Kultura, Lifestyle, Umetnost

Svetska senzacija STOMP u Sava centru 01, 02. i 03. novembra – spektakl za celu porodicu

139 Views Be first to comment

Akrobatske tačke i muzika za sve uzraste

Svetska akrobatska muzička senzacija STOMP iz Velike Britanije, koja je postala pravi
globalni fenomen, dolazi u Beograd!

Tri nastupa planirana su u Sava centru 01, 02. i 03.novembra 2024. sa početkom u 20.00 časova.

Fotografije: Steve McNicholas
STOMP predstavlja atraktivni spoj umetnosti ritma, plesa, scenskog pokreta i komedije sa
uzbudljivom muzikom inspirisanom užurbanošću svakodnevnog života. Osmoro izvođača
stvorilo je eksplozivan ritam u kome uživaju ljudi svih uzrasta širom sveta već treću
deceniju, “izvlačeći” zvukove iz upaljača, kanti za smeće, poklopaca, pa čak i kuhinjskih
sudopera, uz akrobatsku preciznost.


Ulaznice se mogu nabaviti na Ticket Vision prodajnim mestima i onlajn na tickets.rs.


Ova svetska senzacija prvi put je nastupila u Srbiji 2009. godine na Beogradskim muzičkim
svečanostima (BEMUS). STOMP dobija pohvale kritike i ovacije publike širom sveta. Do
sada su imali preko 20,000 nastupa, 12 miliona gledalaca, nastupili su u 55 država na svim
kontinentima! STOMP je na turneji po svetu više od 30 godina. Za šou STOMP utrošeno je
više od 60.000 kutija šibica, 40.000 metli, 30.000 korpi za otpatke, 20.000 palica za
bubnjeve i 35.000 litara crne farbe nanete sa 780 valjaka!

“STOMP izaziva buru aplauza! Nemilosrdan i zbunjujući… prefinjen, energičan i duhovit.“-
Sunday Telegraph.


“Najluđi i najnezamisliviji ritmički plesovi koje ste ikada videli!“ – Sunday Telegraph.
 Spektakl STOMP su osmislili i režirali dugogodišnji kreativni i poslovni partneri Luk Kresvel i
Stiv MekNikolas.
– Luk je rođen i odrastao u Brajtonu na južnoj obali Velike Britanije. Kao
samouki perkusionista, počeo je da svira bubnjeve sa 9 godina. Kresvel je bio bubnjar i
programer ritma za muzičku grupu Beats International, kao i za Bet Midler i Elvisa Kostela.
Stiv je poreklom iz Jorkšira na severu Velike Britanije. Muzičar, glumac, pevač i pisac, tokom
svoje karijere radio je sa širokim spektrom scenskih trupa, uključujući Bradford Theatre
Group, Cliff Hanger, Royal Covent Garden Theatre, The Flying Pickets i
Pookiesnackenburger. Godine 1994. nagrađeni su nagradom Lorensa Olivijea za
„Najbolju scensku koreografiju”
.


Zajedno sa Lukom, Stiv radi na brojnim filmovima i reklamama, s pravom deli prestižne
nagrade i nominacije sa svojim kolegom.


Godine 2010. Stiv i Luk su kupili Old Market Theatre u svom rodnom Brajtonu i Houvu.
Mesto predstavlja scenu za eklektične produkcije i podržava lokalne umetnike. Srećan slučaj
pomogao je prijateljima da postanu suvlasnici mesta, gde su se prvi put zajedno predstavili.
Godine 2015. Luk Kresvel i Stiv MekNikolas dobili su počasne doktorate umetnosti
Univerziteta u Brajtonu kao priznanje za njihov doprinos muzici i izvođačkoj umetnosti.

Continue Reading

by preduzetnicanadelu

Share

In Bioskop, Lifestyle, Umetnost

Opera KARMEN uživo u prenosu iz Kraljevske opere u Londonu, u CineStaru 1. maja

191 Views Be first to comment

Čuvena opera “Karmen” Žorža Bizea, 1. maja biće izvedena u čuvenoj Kraljevskoj operi u
Londonu (Royal Opera House), a prenos uživo moći će da se gleda u CineStar bioskopu u
Beogradu (Ada Mall) sa početkom u 20.15 časova.

Potpuno nova produkcija Damijana Mikijeleta evocira svu strast i žar Bizeove muzike,
uključujući Karmeninu tešku Habaneru i inspirativnu pesmu Toreadora. Antonelo Manakorda
diriguje uzbudljivom međunarodnom glumačkom postavom, sa ruskim mecosopranom Ajgul
Ahmetšinom u glavnoj ulozi.

Ova postavka premijerno je izvedena pre manje od mesec dana i dobila je izuzetne kritike
međunarodnih medija, među kojima su: Broadway World, Guardian, Daily Express,
Financial Times.

Više detalja na linku: https://www.cinestarcinemas.rs/cinestar-rs/karmen-uzivo/8930

Continue Reading

by preduzetnicanadelu

Share

In Umetnost

Ljubav na prvi pogled

1.9K Views Be first to comment

Nacionalna galerija u Londonu je epicentar svetske umetnosti. U njoj su izložena neka od najvrednijih i najlepših svetskih slika i skulptura. Ona je prava riznica stvaralaštva i nadahnuća, a neprocenjiva dela koja u sebi sadrži joj sa pravom daju titulu jednog od najboljih svetskih muzeja. Tu su izložena umetnička dela iz najrazličitijih stvaralačkih epoha i raznih stilova. Ipak, iako nije nužno najpopularnije među posetiocima, jedno delo uvek odskače od ostalih, kako po svojoj lepoti i genijalnosti, tako i po priči koju sa sobom nosi.

„Bahus i Ariadne“ je slika italijanskog renesansnog slikara Ticijana iz 1522-23. godine. Nastala je po nalogu vojvode od Ferera, za dekoraciju radne sobe u njegovoj palati. Slika prikazuje trenutak prvog susreta između mitološke kritske princeze Ariadne i boga vina Bahusa. Naime, Ariadne je Tezej ostavio na ostrvu Naksos, i na slici se vidi kako ona još uvek maše za njegovim brodom koji plovi prema pučini. Međutim, u tom trenutku iz šume izlazi čudna skupina predvođena Bahusom. Oni su veseli, pijani, ludi, bučni, kao kakva karnevalska ekipa koja upravo izlazi sa neke lude žurke. Na kolicima koja vuku dva leoparda je Bahus, i čim je ugledao Ariadne na njegovom licu je izraz momentalne zaljubljenosti. Kao da je video najlepšu ženu na svetu. Karikirajući rečeno, njegov izraz lica se može uporediti sa crtanim filmom „Tom i Džeri“, u sceni kada Tom ugleda prelepu mačkicu, pa mu oči prosti iskoče iz glave. Tako i Bahus ugledavši lepu Ariadne. A ona je uplašena, zatečena, iznenađena ne samo prizorom raskalašne Bahusove družine, već i samim Bahusom. Osim straha, Ticijan je u njenim očima oslikao i neko uzbuđenje. Hemiju koja se rađa između nje i Bahusa.


Kompozicija slike je takva da je ona zapravo podeljena na dva dela. Ako bismo povukli imaginarnu
dijagonalu od gornjeg desnog ugla prema donjem levom, uočili bismo da gornji levi deo slike
simbolizuje mir, sklad, tišinu, plavetnilo neba i mora. Suprotno tome, donji levi deo slike simbolizuje
nemir, buku, razvrat, haos. A u samoj sredini je Bahus koji opčinjen Ariadninom lepotom kao da želi
da iz nemira preskoči u mir. Da se odrekne razvrata i svega što je deo njegovog identiteta i karktera
radi njene ljubavi. Zanimljivost je i to što etimologija reči „bahanalije“ upravo potiče od Bahusa,
odnosno njegovog stila života.

Ako pogledamo direktno iznad Ariadne, primetićemo na nebu konstelaciju zvezda. To je ustvari
sazvežđe „Corona Borealis“ (Severna kruna). Legenda kaže da je Bahus toliko bio zaljubljen u Ariadne
da joj je obećao čitavo nebo. Uzeo je njenu krunu, bacio u nebo, i zauvek je pretvorio u sazvežđe.
Ova priča nije samo inspirisala fenomenalnog Ticijana. O njoj je pisao i Ovidije u svojim čuvenim
Metamorfozama. A takođe je poslužila i kao nadahnuće mnogim drugim umetnicima, kao i za
istoimeni balet Alberta Rusela, a i za pesmu sjajnog engleskog pesnika Lija Hanta. I onda zamislite tu
ljubav. Čuli ste kako neko nekome obećava da će da mu skine zvezde. Ali da ga na kraju pretvori u
sazvežđe, to je već nešto neponovljivo. A sve je to sadržano u samo jednom deliću sekunde, u ovom
susretu i ovom pogledu, koji nam je u večnost uklesao genijalni majstor Ticijan. Kakav prizor.

Continue Reading

by preduzetnicanadelu

Share